Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Tomislav iz Golubinaca otvorilo je u svojim prostorijama, pri pastoralnom centru mjesne župe sv. Jurja, Hrvatsku čitaonicu Julije Adamović. Čitaonica nosi ime Julija Adamovića (1857. – 1940.), hrvatskog jezikoslovca, leksikografa i pedagoga koji je rođen upravo u Golubincima, na dan svečanosti otvorenja 8. srpnja. Tijekom dosadašnjeg, 22-godišnjeg rada golubinačko Društvo sakupilo je oko 4.000 knjiga, od kojih su neke stare i preko stotinu godinu, te su otvorenjem čitaonice te naslove htjeli otrgnuti od zaborava i prašine.
Potpora iz Hrvatske
Opremanje čitaonice financijski je pomogao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a logistička i financijska potpora stigla je i od prijatelja iz Zajednice kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije.
Uz simbolično presijecanje crvene vrpce novu su čitaonicu otvorili dopredsjednik HKPD-a Tomislav Igor Gašparović i savjetnik župana Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić. Prije svečanosti otvorenja u crkvi sv. Jurja služena je misa. Ističući značaj knjige i pisane riječi, potporu ustanovljenju čitaonice dali su prijašnji golubinački župnici mons. Jozo Duspara i preč. Marko Kljajić te sadašnji župnik vlč. Zdravko Čabrajac. Prostoriju čitaonice blagoslovio je preč. Kljajić.
Predsjednica HKPD-a Tomislav Anita Naglić ističe kako je ovo veliki događaj za udrugu.
‚‚Knjige smo prikupljali svih ovih godina otkako Društvo radi. Što od naših Golubinčana, župnika koji su ovdje upravljali župom, tako i od raznih prijatelja iz Hrvatske. Gledali smo naš fundus obogatiti knjigama na hrvatskom jeziku jer je jezik jedan važan dio identiteta svake manjinske zajednice. Sad nas čeka katalogizacija knjiga, to je veliki posao na kojem ćemo raditi", kaže Naglić.
Savjetnik župana Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić naglasio je važnost u javnosti malo poznatog Julija Adamovića, čije ime čitaonica nosi.
‚‚S obzirom na njegovo obrazovanje, akademski status, zasluge u afirmaciji nastave francuskoga jezika, Julije Adamović je jedan od najvećih Srijemaca. Danas i u Zagrebu, Osijeku, Novom Sadu, Beogradu ili Nišu imate dane frankofonije, a Adamovića nitko ne spominje. Osobno sam otkupio sedamnaest njegovih knjiga, sve smo ih skenirali i dali na stručnu obradu. Pripremamo osnovu za znanstveni skup o njemu, na način da svaki od sudionika ima potreban materijal", kaže Andrija Matić.
Oživljavanje zaboravljenih
Prije otvorenja čitaonice o Juliju Adamoviću govorio je Mato Groznica, prvi predsjednik HKPD-a Tomislav. Upraviteljica Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima dr. sc. Anica Bilić predstavila je projekt kojim su, kroz tiskanje knjiga i publikacija, oživljeni lik i djelo velikana iz Vukovarsko-srijemske županije, svećenika, doktora teologije, pisca i pjesnika Stjepana Adžića (1730. – 1789.).
‚‚Davanje imena neke ustanove ili ulice uprisutnjuje znamenite i značajne osobe koje ne smijemo zaboraviti i na taj način ih revitaliziramo u svakodnevnom životu. Svatko tko bude dolazio u ovu čitaonicu zapitat će se tko je bio Julije Adamović. A Adamović je značajan za hrvatsku kulturu čim je ušao u knjigu Znameniti i zaslužni Hrvati iz 1925. godine. Mi se trebamo više baviti našom baštinom jer baština je ono na čijim temeljima stoji današnja kultura", kaže dr. sc. Bilić.
Čitaonicu će voditi Boris Vlaj. U kontekstu potpore za daljnji rad NIU Hrvatska riječ, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Vinkovački šokački rodovi darovali su čitaonici knjige iz svoje naklade. Nastupila je i Muška pjevačka skupina Zace iz Gundinaca, a svečanosti otvorenja čitaonice nazočili su i predstavnici Veleposlanstva R. Hrvatske u Beogradu te hrvatskih udruga iz Srijema.
O velikanu
Julije Adamović rođen je 8. srpnja 1857. u Golubincima. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Srijemskim Karlovcima. Klasičnu filologiju studirao je u Zagrebu i Beču. Doktorirao je u Grazu (1895). Kao gimnazijski profesor i ravnatelj službovao je u Petrinji, Gospiću i Zagrebu. Od 1890. do 1927. bio je prvi lektor francuskoga jezika na Sveučilištu u Zagrebu, a 1921. osnovao je društvo Cercle français čiji je predsjednik do umirovljenja 1927. godine. Pisao je članke iz hrvatske i klasične filologije te pedagogije, udžbenike, priručnike i druge prinose metodici nastave stranih jezika. Svojim čitankama, gramatikama i početnicama iznimno je zaslužan za afirmaciju nastave francuskoga jezika u Hrvatskoj. Autor je Francusko-hrvatskoga rječnika (1901., 1937). Također, autor je i knjiga o Platonu, francuskoj drami, pjesničkim pravcima XIX. stoljeća, preveo je roman Carev glasnik Julesa Vernea. Nazivan je i nestorom praktične obuke francuskog jezika. Preminuo je 9. siječnja 1940. u Zagrebu.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
